Radio-teleskop 150MHz
Autor: Žan Disterlo
Skoro sva velika astronomska otkrića za poslednjih 70 godina zaslužna su radio-astronomiji. Inpresioniran mnogim dostignućima iz te oblasti, a kao višedecenijski radio-amater (YU1OK), opredelio sam se za budući aktivan rad na polju radio-astronomije. Kako u mom bližem okruženju ne poznajem osobu koja se time bavi, sve poslove kao i realizaciju ideja sprovodim sam. Posedujem opremu za rad na HF, VHF, UHF i SHF frekvencijama, ostaje izrada adekvatnog antenskog sistema. Isti mora poslužiti kako za praćenje sporih tako i za praćenje brzih meteorskih rojeva, pa i sporadičnih meteora, koji su stalno prisutni.
Antena će biti za frekventni opseg od 30-950MHz (LPDA) sa pojačanjem od 8dB na nižim opsezima i 12dB na višim opsezima. Prema gruboj proceni takva antena će koštati 100EUR.
Trenutno koristim antenski sistem, koga sam izgradio još daleke 1983.godine. Fotografije prikazuju elemente radio-teleskopa.
Autor: Žan Disterlo
Skoro sva velika astronomska otkrića za poslednjih 70 godina zaslužna su radio-astronomiji. Inpresioniran mnogim dostignućima iz te oblasti, a kao višedecenijski radio-amater (YU1OK), opredelio sam se za budući aktivan rad na polju radio-astronomije. Kako u mom bližem okruženju ne poznajem osobu koja se time bavi, sve poslove kao i realizaciju ideja sprovodim sam. Posedujem opremu za rad na HF, VHF, UHF i SHF frekvencijama, ostaje izrada adekvatnog antenskog sistema. Isti mora poslužiti kako za praćenje sporih tako i za praćenje brzih meteorskih rojeva, pa i sporadičnih meteora, koji su stalno prisutni.
Antena će biti za frekventni opseg od 30-950MHz (LPDA) sa pojačanjem od 8dB na nižim opsezima i 12dB na višim opsezima. Prema gruboj proceni takva antena će koštati 100EUR.
Trenutno koristim antenski sistem, koga sam izgradio još daleke 1983.godine. Fotografije prikazuju elemente radio-teleskopa.
VHF antene 64 elementa (YU0B), home-made YU1OK
Bazni prijemnik VHF/YAESU-FT221R
PC/200MHz
U anteni je montirano i antensko predpojačalo, sa adekvatno podešenim kolima za datu frekvenciju a napaja se posredstvom koaksijalnog kabla (RG-213), koji ujedno služi i za prenos RF signala do prijemnika.
Antenski sistem je grupa antena ( YAGI-SLOT) tipa, sa ukupno 64 elemenata, koji ovako stakiran ustvari radi kao jedna antena, i ima pojačanje od 18.5dB.
Antenski kabl (RG213) ima malu dužinu (16m), kako bi se izbegli gubici-gušenje prijemnog signala. Gušenje signala korišćenjem pomenutog koaksijalnog kabla, antena uspeva da pojača, uz dodatak antenskog predpojačivaća, koji u ovom slućaju ima ulogu kompezatora gubitka signala.
Prijemnik koji je pogodan za ovakvu vrstu prijema signala je tipa YAESU FT-221R u USB ili LSB modu koji ima šumni broj ispod 2 dB (ja sam uspeo da podesim šum mom prijemniku na 1.5 dB).Pogodna frekvencija za pračenje radio-odjeka je u celom opsegu prijemnika koji je kod ovakvog tipa u granicama od 140.000-150.000MHz.
Koristim besplatni astronomski softver za prijem i analizu podataka, R-Meteor. Program je razvijen da podrži rad MS amatera, i pored toga on je koristan za ostalu amatersku radio-astronomiju. R-Meteor omogučuje zvučnoj kartici da je koristimo kao analogno/digitalni konvertor, za prijem signala u računar.
Bavljenje radio-astronomijom pored zabave pruža i ozbiljan istraživački posao, gde nam ćak ni vremenski nepovoljne prilike ne mogu ništa, mada je potrebno isključiti ceo sistem kada je u blizini ili u toku jaka grmljavinska oluja.
Radio-teleskop trenutno koristim za istraživanje uticaja Sunčevog vetra na meteorske rojeve kao i sporedne meteore. Isti je pogodan i za istraživanje anomalija u jonosferi.
Napraviti svoj privatni radio-teleskop danas je dostupno svakom radio-amateru, pogotovu onom koji poseduje opremu i za rad na visokim frekvencijama, primer za to je ovaj radio-teleskop.Kao posledica svega je otvaranje novog područja radio-astronomije široj publici, a nova otkrića tek ćekaju radio-astronome, koji svoj doprinos mogu dati baš u elektromagnetnom spektru.
Нема коментара:
Постави коментар